RAB, GOLI OTOK i SVETI GRGUR; skitnja otocima sjevernog Jadrana

RAB, GOLI OTOK i SVETI GRGUR; skitnja otocima sjevernog Jadrana

Autorica Jelica Fiorido

Otoci su uvijek privlačni, pogotovo kad još nema najezde turista. Malo ste na moru, a malo na kopnu i uživate u neprestanim izmjenama škrtog kamenjara, skrivenih uvalica ili gustih borovih šuma. Otoci imaju tisuću lica kao i more koje ih oplakuje i šumi uz njihove obale.

Planinarsko društvo „Elektroistra” nas je povelo na jedno takvo otočno putovanje od 28.-30. svibnja da sami uronimo u taj poseban, izdvojen svijet i doživimo neka od njegovih  mnogobrojnih lica.

Četiri zvonika

Smješteni smo u mjestu Rab na istoimenom otoku, a iz Jablanca nas je dovezao trajekt prigodnog imena „Četiri zvonika”; i zaista, kamo god krenete po gradiću, uvijek će vas pratiti neki od četiri zvonika, kao svjetionici na kopnu, da se ne izgubite u uskim kalama i njihovim privlačnim vizurama. Stari grad sa mnogobrojnim crkvama i trgovima blješti od bjeline kamena od kojeg je izgrađen, kao da stoljeća nisu prohujala njegovim ulicama. Gradski bedemi sa dugačkom skalinadom vode do trga gdje se svake godine u srpnju održava poznata „Rapska fjera” koja načas oživi prošlost otoka uprizorenjem starih zanata, streličarstva i viteškog turnira uz renesansne nošnje i glazbu. Fjera je stara fešta koja se održava od 14.st., a 27. srpnja se u sklopu Fjere slavi i dan Sv. Kristofora, zaštitnika grada.

Povijest mjesta je bila burna i seže od najstarijih stanovnika Liburna, preko Grka i Rimljana do hrvatskih vladara, Mletačke republike, Napoleona i Austrije; sve vlasti koje su se izmjenjivale ostavljale su svoj pečat u arhitekturi grada kroz mnogobrojne crkve sa vrijednim relikvijama, palače ukrašene cvjetnom gotikom, sjenovitim lođama i grbovima poznatih obitelji.

Geopark na otvorenom

Mjesto Rab ima prekrasne plaže i dugačke šetnice uz samo more uz koje se izmjenjuju zelene agave oštrih, nazubljenih listova, grmovi žute brnistre ili kapara koji upravo cvjetaju mirisnim, ljubičastim cvjetovima. Burna povijest koja se u gradu izmjenjuje kroz građevine različitih stilova nastavlja se i u moru kroz bogate geološke formacije taložnih stijena-pješčenjaka, nastalih u svim geološkim razdobljima pod utjecajem pijeska, vjetra i valova s otvorenog mora. Mnoge stijene se nalaze uz samu šetnicu i u njima možete prepoznati najrazličitije oblike: od pčelinjeg saća do školjkica ili slojevitih tvorevina u kojima su zapisane plime,  oseke i snaga valova kroz tisućljeća.

Na poluotoku Lopar, na kome se nalazi najveća pješčana plaža na otoku, znakovitog imena Rajska, se nalazi cijeli Geopark na otvorenom sa mnogobrojnim pješčenjacima u obliku piramida, slojevitih naslaga ili raznih organizama u stijenama zbog čije važnosti spada u značajni krajobraz Primorsko-goranske županije, star 40-50 milijuna godina !

Mučna povijest

Teško je zamisliti da su u ovom rajskom okruženju postojali zatvori na obližnjim otocima Goli i Sveti Grgur te koncentracioni logor Kampor pokraj grada Raba, gdje su zatvorenici živjeli u nehumanim uvjetima, mučeni i ubijani. Goli otok je otvoren 1948.g. u vrijeme Informbiroa i na njemu su smješteni muški zatvorenici dok su na Sv. Grguru bile žene; glavni krimen im je bio što su negdje, nekad izjavili nešto protiv Titovog komunističkog režima. „Najljući” politički protivnici su bili smješteni u posebnom Odjelu 102 na Golom otoku, u strogo čuvanim samicama.

Otok je bio potpuno gol tih godina, pa su pošumljavanje i izgradnju svih stambenih, upravnih zgrada i velikih proizvodnih hala za drvo, metal i manje brodice izvršili sami zatvorenici bez obzira  na žarko sunce u tom nepristupačnom kamenjaru ili hladnu buretinu zimi. Zatvor je za političke zatvorenike djelovao do 1958., a nakon toga su u njemu zatvarani kriminalci do 1988.g. kad je konačno zatvoren. Smatra se da je kroz „odgojni sustav” na otoku kroz 40 godina  postojanja  prošlo 16 000 zatvorenika, a umrlo ih je 400.

S obzirom da je bio izuzetno vruć i sparan dan, sama šetnja otocima nam je bila teška, a kamoli da smo morali vući kamenje s jednog kraja logora na drugi kao nekada zatočenici ovih „vražjih” otoka.

Konc. logor u Kamporu je djelovao 1942. i 1943. pod upravom talijanskih fašista koji su spalili kuće nepodobnih Hrvata, Slovenaca i Židova, a zatim ih odveli u logor gdje je ubijeno više tisuća ljudi od čega postoje pouzdani podaci za 1488 žrtava. Spomen groblje je uredno sa glavnim svetištem kružnog krova koje podsjeća na šatore u kojima su ispočetka živjeli zatočenici. O groblju vode računa razne udruge čime se odaje pijetet žrtvama tih strašnih zločina za razliku od Golog otoka i Sv. Grgura na kojima su sve zgrade i nekadašnje proizvodne hale potpuno devastirane ! Kao da čovjek želi izbrisati bilo kakav trag postojanja takvih mjesta zla, ljudske patnje i nesreće. Međutim, istina se ne može izbrisati, to je samo varka, a čovjek nikako da nauči jednostavno biti čovjek i uvijek iznova pokazuje mračnu stranu svoje prirode.

Premužićeva staza, vrh Kamenjak i uvala Zavratnica

Kad spomenemo Premužićevu stazu odmah pomislimo na sjeverni i srednji Velebit kojima se staza proteže u dužini od 57 km. Međutim, postoji i Premužićeva šetnica u Crikvenici, poznata kao ljubavna stazica, a jedna se nalazi i na Rabu. Zajednički im je tvorac, inženjer šumarstva Ante Premužić, veliki zaljubljenik u prirodu, koji ih je projektirao i vodio njihovu izgradnju.   

Mi smo propješačili Premužićevu stazu na Rabu koja vodi od Supetarske drage i crkve sv. Petra u zaseoku Matkići do Lopara i Rajske plaže u dužini od oko 8 km. Staza započinje usponom kroz šumu hrasta crnike, a nastavlja se preko krškog polja Fruga gdje je erozija stvorila prave rupe i rasjedine u terenu. Na polju se nalazi velika lokva koja je sada bila suha pa je to, uz plodno tlo, vjerojatno jedan od razloga postojanja ostataka prapovijesnih gradina iz brončanog i željeznog doba.

Uz stazu nailazimo na neobične skulpture u drvetu, kamenu ili slami koje je izradio lokalni umjetnik. Dio puta vodi po otočnom hrptu sa koga se pruža lijep pogled na Goli otok, Sv. Grgur i Prvić u svim nijansama bijelog, sivog i plavog. Staza građena tradicionalno suhozidom prolazi uz mirisne grmove smilja, brnistre i makije čiji su mirisi intenzivni, jer čim smo krenuli započela je rominjati kišica. Konačno malo osvježenja na kraju vrućeg i sparnog svibnja !

Vrh Kamenjak je najviša točka na otoku i iznosi 408 m. Staza vodi kroz nisku makiju koju na vrhu zamjenjuje goli kamenjar sa mnoštvom antena, repetitora i kamenom piramidom na kojoj je oznaka vrha. Silazak slijedi betoniranom cestom izgrađenom za potrebe telekomunikacijskog sustava, a iza svakog zavoja puca pogled na Kvarner i stari grad Rab sa prepoznatljiva četiri zvonika kao četiri jarbola na jedrenjaku koji je spreman zaploviti….

Na povratku trajektom s otoka zaustavljamo se u Jablancu gdje počinje staza oko uvale Zavratnica u dužini od oko 1 km. Duboka, skrovita uvala je obrubljena golim stijenama koje se strmo spuštaju do mora i ogledaju u bistroj vodi; zato na dnu mora uspijevamo vidjeti ostatke njemačkog broda kojeg su Englezi potopili za vrijeme 2. svjetskog rata, a onda i sami stradali zabivši se u obližnje brdo ! Uz put rastu motar, smilje i kadulja, a zbog svoje ljepote i raznolikosti flore i faune Zavratnica predstavlja značajan krajobraz u sklopu Parka prirode Velebit. Uvala je skrivena pa je morate sami pronaći, a onda ćete ostati zadivljeni njenom ljepotom. Ona je, uz rapsku tortu od badema i limuna koju morate obavezno kušati ili ponijeti kao suvenir, bila šećer na kraju naše otočne avanture kojom nas je uspješno vodio Aleksandar Daić, vodič iz PD-a Elektroistra.

hrCroatian